Berba šljive u Republici Srpskoj ove godine zabilježila je značajan pad, a procjene govore da je prinos manji za oko 80% u odnosu na prethodne godine. Dok su šljive sa Majevice uglavnom otputovale u Njemačku, plodovi lošeg kvaliteta iz Potkozarja završit će u rakijskom kazanu.
Prema riječima Dragoje Dojčinovića, predsjednika Udruženja voćara Republike Srpske, berba šljive je skoro pri kraju, a iako su ostale samo kasnije sorte kao felicija i čačanska rodna, šteta je ogromna. “Ove godine praktično nemamo berbu u Potkozarju, dok je i na Majevici prinos šljive slab. Cjelokupna proizvodnja je podbacila za oko 80%, a ono što ima, uglavnom je lošeg kvaliteta i ide za rakiju”, izjavio je Dojčinović za Nezavisne novine.
U posljednjih dvadeset godina, ovo je jedna od najgorih sezona za koštunjavo voće, a posebno za kruške. Na Majevici, gdje se tradicionalno proizvodi najveća količina šljive u Srpskoj, svake godine obavi se izvoz od 100 do 150 šlepera (oko 20 tona po šleperu). Međutim, ove godine, voćari su izvezli svega 18 do 20 šlepera, što je drastičan pad.
Berba šljive bila je spora i naporna. “Berači su imali problema zbog loših uslova, a sami troškovi berbe iznosili su 0,7 KM po kilogramu. Na terenu, jedan berač nije mogao ubrati više od 100-120 kg dnevno”, objašnjava Dojčinović, dodajući da su dnevnica berača iznosile 90-100 KM, ali ni to nije bilo dovoljno da se pokriju troškovi. Voćarima se, iako se nije isplatilo, nije isplatilo ostaviti šljive na stablima.
Mladen Marjanović, predsjednik Udruženja voćara Prijedor, potvrđuje da je situacija još gora u tom regionu. “Šljiva je praktično bila ‘obrana’ još u aprilu zbog mrazeva, a ono što je preostalo je opalo tokom poplava. Trenutno nemamo berbu šljive u Prijedoru, a ostalo voće, poput jabuka i krušaka, takođe je u katastrofalnom stanju”, izjavio je Marjanović.
S druge strane, kako je objavila Javna poljoprivredna savjetodavna služba u Federaciji BiH, berba šljive u Posavskom kantonu već je počela. Za razliku od prethodnih godina, plodovi se beru direktno s grana, iako nisu potpuno zreli. Razlog tome je velika potražnja za svježom šljivom, a ne samo za preradu. Iako su i u tom dijelu BiH bili prisutni nepovoljni vremenski uvjeti, ozbiljni proizvođači koji koriste sisteme za navodnjavanje i prate pravilne tretmane zaštite ipak su uspjeli postići zadovoljavajuće rezultate.
