Danas, 27. juna, obilježava se Svjetski dan ananasa — idealna prilika da se prisjetimo zanimljive istorije ovog egzotičnog voća.
Nekada je ananas bio statusni simbol. U 18. vijeku u Engleskoj koštao je i do 80 funti, što bi danas bilo oko 25.000 KM. Ljudi su ga iznajmljivali kako bi ga pokazivali na stolovima i proslavama, a za jelo se koristio tek kada bi uvenuo.
Ananas je u Evropu stigao zahvaljujući Kristoforu Kolumbu 1493. godine, ali su pokušaji uzgoja propadali zbog neodgovarajuće klime. Pravu revoluciju pokrenuo je James Dole na Havajima krajem 19. vijeka — plantaže i konzerve sa slatkim prstenovima brzo su osvojile svijet.
Ono što mnogi ne znaju — ananas “jede” nas jednako koliko i mi njega. Naime, sadrži enzim bromelain koji razgrađuje proteine, pa zato nakon nekoliko zalogaja osjetimo peckanje na jeziku. Upravo zbog tog enzima koristi se i za omekšavanje mesa.
Danas se od ananasovih listova na Filipinima pravi luksuzna tkanina, dok u Škotskoj postoji građevina inspirisana njegovim oblikom — Dunmore Pineapple. Iako izgleda glamurozno, ananas zapravo raste nisko pri zemlji i treba mu skoro dvije godine da sazri.
Na našim prostorima ananas je danas običan dio tržnice, ali i popularan motiv na dekoracijama. Njegovo ime nosi i domaća online platforma Ananas.ba, koja povodom ovog dana nudi posebne popuste i besplatnu dostavu od 27. do 30. juna.
Od luksuza viktorijanske elite do pizze, shoppinga i svakodnevnice — priča o ananasu je dokaz da i najjednostavnije stvari imaju bogatu prošlost.
