Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine utvrdio je da je tokom pokušaja promjene vlasti u Unsko-sanskom kantonu povrijeđen vitalni interes srpskog naroda, zbog čega ostaje aktuelna Vlada USK na čelu sa Mustafom Ružnićem.
Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda FBiH odlučivalo je po zahtjevu zastupnika SDP-a Mladena Lonića, koji je pokrenuo pitanje zaštite vitalnog interesa srpskog naroda nakon što je nova skupštinska većina pokušala smijeniti Ružnićevu Vladu i potvrditi novi saziv kantonalne izvršne vlasti.
Kako je navedeno u obrazloženju presude, odluka o izmjenama odluke o imenovanju članova radnih tijela Skupštine USK nije bila razmatrana u druga dva kluba konstitutivnih naroda.
Ustavni sud je ocijenio da je time zaobiđen mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Posebno je problematizovano to što se, umjesto glasanja po klubovima naroda, pristupilo ulaganju amandmana na odluku.
Isti problem, prema nalazu Vijeća, postojao je i prilikom odlučivanja o smjeni tadašnje i potvrđivanju nove Vlade USK. Klub Srba pokrenuo je pitanje zaštite vitalnog interesa i svoje obrazloženje dostavio predsjedavajućem Skupštine. Nakon glasanja po klubovima naroda, odluke nisu dobile potrebnu većinu klubova Srba i Hrvata.
Uprkos tome, Skupština USK donijela je zaključak kojim je predviđeno da se usvojene odluke primjenjuju sve dok Ustavni sud FBiH ne donese konačnu odluku. Prema ocjeni Ustavnog suda, nastavak postupanja nakon pokretanja mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa predstavlja ignorisanje i zaobilaženje ustavnog instituta.
Vijeće je utvrdilo i da prilikom imenovanja nove Vlade nije ispoštovana obaveza konsultacija sa zamjenikom predsjedavajućeg Skupštine, što je, kako je navedeno, povezano sa principom ravnopravnosti konstitutivnih naroda u procesu odlučivanja.
Dodatni razlog za utvrđivanje povrede vitalnog interesa odnosi se na sastav nove Vlade USK. U njoj je predviđen jedan ministar iz reda srpskog naroda, iako bi, prema ustavnom principu proporcionalne zastupljenosti i podacima iz popisa stanovništva iz 1991. godine, srpskom narodu trebalo pripasti mjesto za dva člana Vlade.
Prema podacima iz 1991. godine, Srbi su na području današnjeg Unsko-sanskog kantona činili približno 21 posto stanovništva. Ustav FBiH predviđa proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih u vladama, uz primjenu podataka iz popisa stanovništva iz 1991. godine do potpune provedbe Aneksa 7.
Novu skupštinsku većinu čine SDA, Pomak, DF, Stranka za BiH i jedan zastupnik Naroda i pravde. Na sjednici održanoj 10. augusta pokušali su izglasati novu Vladu, čime bi iz vlasti bili uklonjeni NES, SDP i dio dosadašnje skupštinske većine.
Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda FBiH ranije je donijelo i rješenje kojim je određeno da se odluke donesene na vanrednoj sjednici Skupštine USK neće primjenjivati do donošenja konačne presude.
Presudom je, dakle, potvrđeno da je u postupku promjene kantonalne vlasti došlo do povrede vitalnog interesa srpskog naroda, čime je otvoren put za nastavak rada Vlade USK na čelu sa Mustafom Ružnićem.
(Izvor: Faktor.ba; Foto: Adis Spahić)
Otvara se i pitanje odgovornosti zbog ranijih odluka Ustavnog suda FBiH
Ova presuda ponovo otvara pitanje koliko se u praksi poštuju odluke Ustavnog suda Federacije BiH, posebno kada se njima štite ustavna prava konstitutivnih naroda.
Odluke Ustavnog suda FBiH su konačne i obavezujuće, a organi vlasti u Federaciji dužni su da ih provode. U svojim ranijim rješenjima Ustavni sud je izričito naveo da, ukoliko utvrdi da njegova odluka nije izvršena, o tome može donijeti posebno rješenje i dostaviti ga nadležnom tužilaštvu.
Zbog toga se nameće pitanje: da li je u konkretnim slučajevima bilo svjesnog nepostupanja po odlukama Ustavnog suda i da li za takvo postupanje postoji osnov za utvrđivanje krivične odgovornosti?
Činjenica da Ustavni sud ima mehanizam kojim može konstatovati neizvršenje vlastite odluke i takav slučaj proslijediti nadležnom tužilaštvu otvara prostor za legitimno pitanje: da li su tužilaštva u ranijim slučajevima ispitala eventualnu odgovornost onih koji su bili dužni provesti odluke Suda?
Ukoliko jesu, javnost ima pravo da zna kakav je bio ishod tih postupaka. Ukoliko nisu, postavlja se pitanje zbog čega nije bilo reakcije nadležnih institucija.
Posebno je važno utvrditi da li se ustavni mehanizmi zaštite vitalnog nacionalnog interesa primjenjuju dosljedno i da li za njihovo zaobilaženje postoje institucionalne posljedice, bez obzira na to kojoj političkoj opciji pripadaju oni koji su donosili sporne odluke.
Upravo zato, nakon najnovije presude Ustavnog suda FBiH, ostaje otvoreno pitanje: ko će ispitati eventualnu odgovornost za ranije nepoštovanje odluka Suda i da li su nadležna tužilaštva po tim pitanjima uopšte postupala?
