BiHDruštvoZanimljivosti
U trendingu

Foča nekad i sad: Grad između sjećanja, prirode i energije budućnosti

Tamo gdje se Ćehotina hladno i odlučno ulijeva u plavu Drinu, vijekovima pulsira grad koji nikada nije bio samo geografska tačka na mapi Balkana. Foča je kroz svoju dugu i burnu istoriju mijenjala lice, privredu i način života, ali je, uprkos svemu, sačuvala ono najvažnije – prepoznatljiv duh grada smještenog između rijeka, planina i ljudi vezanih za ovaj kraj.

Danas, kada se pogleda Foča, teško je ne pomisliti na ono što je nekada bila. Na Priјeku čaršiju, zanatlije, trgovce, dućane, kaldrmu i kafane u kojima se kafa pila polako, sa merakom. Na vrijeme kada su gradom odzvanjali zvuci zanatskih čekića i kada je Foča predstavljala jedan od važnijih privrednih i kulturnih centara istočnog dijela Bosne i Hercegovine.

Ali Foča nije grad koji živi samo od uspomena.

Ona danas pokušava da spoji ono što je bila sa onim što tek treba da postane – studentski, zdravstveni, turistički i sve značajniji energetski centar ovog dijela Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.

Neka druga Foča

Stariji stanovnici Foče sa posebnom sjetom govore o vremenu kada su zanati bili jedan od temelja gradskog života. Kujundžije, terzije, tabaci i obućari stvarali su proizvode koji su putovali daleko izvan ovog kraja.

Fočanske kuće karakteristične arhitekture, kaldrma kojom su prolazili trgovci i putnici, pune kafane i živahna čaršija stvarali su sliku grada koja danas uglavnom postoji na starim fotografijama i u sjećanjima generacija.

Važno mjesto u razvoju Foče imala je i industrija. Drvna industrija i druga preduzeća decenijama su zapošljavala veliki broj stanovnika i predstavljala osnovu egzistencije brojnih porodica.

Vremena su se promijenila.

Neke fabrike su nestale, zanatske radnje zamijenili su savremeni lokali i prodajni objekti, a nekadašnji privredni centar morao je da pronađe nove oslonce.

I pronašao ih je u znanju, zdravstvu, turizmu – ali i u energiji.

Foča danas – grad znanja i turizma

Jedan od najvažnijih stubova današnje Foče jeste obrazovanje.

Medicinski fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu, sa sjedištem u Foči, godinama privlači studente iz različitih krajeva regiona, ali i svijeta. Posebnu dimenziju studentskom životu daje nastava na engleskom jeziku, zahvaljujući kojoj je Foča postala mjesto susreta mladih iz različitih zemalja i kultura.

Tu je i Pravoslavni bogoslovski fakultet „Sveti Vasilije Ostroški“, koji od osnivanja 1994. godine predstavlja važan dio akademskog i duhovnog života grada.

Uz obrazovanje, Foča je sve prepoznatljivija i po turizmu.

Kanjon Tare i rijeka Drina učinili su ovaj kraj nezaobilaznim za ljubitelje raftinga i adrenalinskih sportova. Nacionalni park Sutjeska, prašuma Perućica i Maglić privlače planinare, bicikliste i ljubitelje prirode, dok Pješčane piramide u Miljevini predstavljaju jedan od najzanimljivijih prirodnih fenomena ovog kraja.

Priroda je Foči ono što industrija nikada nije mogla u potpunosti zamijeniti – trajni resurs i potencijal koji ne gubi vrijednost.

A između prirode i industrije danas se ponovo pojavljuje jedna riječ koja je za ovaj kraj važna već decenijama – energija.

Od industrijskog grada do energetskog centra

Foča se nalazi na prostoru koji ima izuzetan hidroenergetski potencijal. Drina i njene pritoke vijekovima su dio identiteta ovog kraja, a danas predstavljaju i osnovu velikih razvojnih planova.

Upravo zbog toga hidroenergetski projekti zauzimaju posebno mjesto u priči o budućnosti Foče.

Među najznačajnijim projektima svakako je Hidroelektrana „Buk Bijela“ na Drini, čija je izgradnja zamišljena kao jedan od velikih energetskih poduhvata u ovom dijelu Balkana. Projekat se realizuje kroz saradnju elektroprivreda Republike Srpske i Srbije, a od njega se očekuju velike investicije, nova radna mjesta i dodatno pozicioniranje ovog područja na energetskoj mapi regiona.

Za Foču to nije samo priča o proizvodnji električne energije.

To je priča o tome kako se prostor koji je nekada svoj privredni razvoj zasnivao na fabrikama i drvnoj industriji danas ponovo pokušava osloniti na ono što mu je priroda odavno dala – rijeke.

Bistrica – nova stranica energetske priče

Posebno mjesto u toj priči imaju hidroelektrane na rijeci Bistrici kod Foče.

Izgradnja sistema malih hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 počela je u januaru 2022. godine, a radovi se nalaze u uznapredovaloj fazi.

Prema dosadašnjim planovima, završetak radova očekuje se do kraja 2026. godine, dok bi hidroelektrane u punu funkciju trebalo da budu puštene početkom 2027. godine.

Izgradnju realizuje „Elektroprivreda Republike Srpske“, uz ugovorene partnere, dok su u toku aktivnosti vezane za završno finansiranje projekta.

Bistrica tako postaje još jedan dio šire slike o Foči – grada čiji se razvoj sve više vezuje za energiju proizvedenu iz domaćih prirodnih resursa.

I dok se na jednoj strani gradi sistem malih hidroelektrana na Bistrici, šira energetska priča ovog prostora obuhvata i velike projekte koji bi u narednim godinama mogli dodatno promijeniti ekonomsku sliku regije.

Upravo zato hidroenergetika za Foču nije samo pitanje sadašnjosti. Ona je pitanje budućnosti.

Rijeke koje pamte

Možda u tome i jeste najveća simbolika Foče.

Isti pejzaž koji su nekada gledali trgovci, zanatlije i putnici danas gledaju studenti, turisti, inženjeri i radnici na velikim infrastrukturnim projektima.

Drina i Ćehotina i dalje teku svojim koritima.

One pamte mnogo više nego što može stati u jednu priču.

Pamte staru čaršiju, dane kada su dućani bili puni, vrijeme kada su fabrike zapošljavale hiljade ljudi, ali i godine u kojima je grad morao da se mijenja i traži novi put.

Danas se taj put traži kroz obrazovanje, zdravstvo, turizam i energetiku.

Univerzitetska bolnica Foča razvija zdravstveni centar značajan za širi region. Medicinski i Bogoslovski fakultet donose mladost i znanje. Nacionalni park Sutjeska, Tara i Drina privlače posjetioce. A Bistrica i Drina ponovo dobijaju jedno od svojih najvažnijih ekonomskih značenja.

Foča nekad i Foča danas – dvije različite slike istog grada.

Nekada grad zanatlija i trgovaca, potom snažan industrijski centar, a danas grad koji pokušava da spoji tradiciju sa novim razvojnim pravcima.

Možda se promijenilo gotovo sve osim onoga što je oduvijek bilo najvažnije.

Rijeke i ljudi.

Jer kao što Drina i Ćehotina ne prestaju da teku, tako ni Foča ne prestaje da traži svoj put.

Između uspomena na „stara dobra vremena“ i velikih planova za budućnost, ovaj grad danas stoji na svojevrsnom mostu između dvije epohe.

A njegova budućnost, čini se, ponovo će u velikoj mjeri zavisiti od vode.

Od rijeka koje su ga vijekovima hranile, oblikovale i čuvale – i koje danas mogu postati jedan od njegovih najvažnijih izvora razvoja.

(FOTO: lll.ba/foca)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button