Tragedija u Grazu, u kojoj je 21-godišnji Artur A. izvršio masakr, ponovo je skrenula pažnju na zabrinjavajući globalni trend socijalno izoliranih muškaraca koji se odlučuju na brutalna nasilna djela. Austrijske vlasti opisale su Artura kao “socijalno izoliranog”, što ga svrstava u istu kategoriju s počiniocima sličnih zločina širom svijeta, poput Mauricija Martineza Garcije koji je 2023. u Teksasu izveo masovno ubistvo, ili Elliota Rodgera, odgovornog za pucnjavu u Kaliforniji 2014. godine.
Sve veći broj ovakvih slučajeva ukazuje na to da društvo i dalje nema adekvatan odgovor na problem socijalne izolacije, posebno kod mladih muškaraca. Iako se posljednjih godina više govori o važnosti muškog mentalnog zdravlja, ova tema je još uvijek djelimično tabu i nedovoljno zastupljena u sistemskim rješenjima.
Psiholozi godinama upozoravaju da su socijalno izolirani muškarci posebno ranjiva grupa, često laka meta za radikalizaciju. Neki, poput Martineza Garcije, postaju žrtve ekstremističkih ideologija, dok drugi, poput Rodgera, svoje frustracije, uključujući i seksualne, usmjeravaju prema društvu kroz nasilje. Pojava “incel” pokreta (involuntary celibate – nedobrovoljni celibat) dodatno je otvorila pitanje o nevidljivim krizama u muškoj populaciji, koje se sve više analiziraju i kroz popularnu kulturu, poput Netflixove serije “Adolescence”.
Slučaj iz Graza također nosi obilježja “osvetničkog pohoda”, što je, prema psiholozima, čest motiv u sličnim napadima, posebno u školama širom Sjedinjenih Američkih Država.
Klinički psiholog Čedomir Novaković za Klix.ba je pojasnio da je mladima danas zajednička globalna kultura buntovništva, podstaknuta uticajem društvenih mreža, ali i sveopštim nezadovoljstvom društvom.
“Zahvaljujući društvenim mrežama, mladi su međusobno povezani, ali često usvajaju obrasce ponašanja koji nisu kulturološki poželjni. Ove generacije, koje su emotivno nezrele, često izražavaju individualni ili grupni bunt kao poruku društvu koje ih je razočaralo”, kaže Novaković.
Govoreći o muškoj izolaciji, Novaković naglašava da je riječ i o sukobu sa savremenim društvenim promjenama.
“Tradicionalno, muškarci su više povezani s oružjem i nasiljem. Danas svjedočimo snažnom osnaživanju žena i njihovom sve većem prisustvu na pozicijama moći. Neki muškarci teško prihvataju gubitak tradicionalnih uloga, što kod pojedinaca izaziva otpor prema savremenim društvenim tokovima”, dodaje Novaković.
Naglašava da bez ozbiljnih sistemskih promjena, rješavanje ovog problema ostaje daleko. Društvo, prema njegovim riječima, i dalje potcjenjuje značaj mentalnog zdravlja, dok su zdravstveni i obrazovni sistemi, čak i u razvijenim državama, preopterećeni i nedovoljno efikasni.
“U mnogim sredinama ne postoji ni stručna podrška za specifične mentalne poremećaje. Ljudi često kasno potraže pomoć, kada su poremećaji već postali hronični i teško ih je liječiti. Uz to, postoji velika stigma kada se govori o mentalnim bolestima poput šizofrenije, što dodatno otežava prevenciju”, upozorava psiholog.
Vršnjačko nasilje, koje je u slučaju Artura A. prema austrijskim medijima imalo presudnu ulogu, Novaković vidi kao jedan od ključnih faktora koji doprinose kasnijem nasilnom ponašanju.
“Mnoga masovna ubistva desila su se u školama koje su bivši učenici kasnije odabrali kao metu osvete. Činjenica da je Artur koristio sačmaricu, oružje koje je izuzetno razorno, vjerovatno nije slučajna. Oružje je sve dostupnije, a pitanje njegove kontrole ostaje otvoreno”, ističe Novaković.
Zaključno, psiholog upozorava da mladi ljudi u savremenom svijetu, pod pritiskom ekonomske i društvene nestabilnosti, često nemaju jasnu perspektivu ni strpljenje da čekaju bolje prilike. Nedostatak posla, svrhe i kvalitetnog obrazovanja doprinosi osjećaju besmisla, a dosada, kako kaže, često postaje početak devijantnog ponašanja.
Sve ovo, poručuje Novaković, zahtijeva ozbiljne promjene u društvenim politikama, bolju brigu o mentalnom zdravlju i veću dostupnost pomoći kako bi ovakvi tragični slučajevi postali rjeđi.
(Klix.ba)
