Buduća njemačka vlada, koju će činiti demohrišćani i socijaldemokrate, predstavila je koalicioni sporazum koji donosi niz važnih smjernica za politiku prema Zapadnom Balkanu. Iako se jasno ističe da proširenje EU ostaje jedan od prioriteta Berlina, ulazak zemalja regiona biće uslovljen sveobuhvatnim reformama unutar same Unije.
U dokumentu je naglašeno da se kapacitet EU za primanje novih članica mora uskladiti s njenom unutrašnjom strukturom. To uključuje reformu odlučivanja – posebno kada je riječ o ukidanju veta u pitanjima spoljne, bezbjednosne i odbrambene politike, kako bi se izbjegle blokade u Savjetu EU.
Novi koncept “postepenog članstva”, koji su ranije podržali Ursula von der Leyen i Olaf Scholz, sada dobija konkretnije obrise. Zemlje koje provode reforme, ali još nisu ispunile sve kriterijume za punopravno članstvo, mogle bi dobiti djelimičan pristup institucijama EU – poput posmatračkog statusa u Evropskom parlamentu ili učešća u zajedničkim politikama bez prava glasa.
Za BiH i ostatak regiona, ovo može značiti brži i opipljiviji napredak prema EU, bez čekanja da se ispune svi uslovi za punopravno članstvo.
Što se tiče migracija, iako se najavljuje stroža politika prema neevropskim migrantima, radnici sa Zapadnog Balkana ne bi trebalo da osjete značajne promjene. Pravilo za Zapadni Balkan i dalje ostaje na snazi, a Zakon o prijemu kvalifikovanih radnika i dalje pruža dobru osnovu za dolazak zanatlija i stručnjaka iz regiona.
Moguće su manje promjene u oblasti spajanja porodica i sticanja državljanstva, ali se one mogu prevazići kroz legalno zapošljavanje i druge formalne kanale.
