Globalni indeks mira 2025: Ovo su najnesigurnije zemlje svijeta
Institut za ekonomiju i mir (IEP) objavio je svoj godišnji Globalni indeks mira, sveobuhvatnu analizu koja rangira 163 države svijeta prema nivou bezbjednosti. Izvještaj se zasnivao na 23 različita pokazatelja kako bi se stvorila što preciznija slika o stanju mira u svijetu.
Kriterijumi za procjenu bezbjednosti
Među ključnim faktorima koji se uzimaju u obzir pri izradi indeksa su broj smrtnih slučajeva uzrokovanih unutrašnjim sukobima, učestalost nasilnih demonstracija, opšta percepcija kriminala u društvu te uticaj terorizma na svakodnevni život.
Najnesigurnije zemlje u 2025.
Prema najnovijim podacima Globalnog indeksa mira za 2025. godinu, titulu najnesigurnije države svijeta ponijela je Rusija. Odmah iza nje na ljestvici se nalaze Ukrajina i Sudan, zemlje takođe pogođene značajnim sukobima i nestabilnošću.
Prema izvještaju Global Peace Indexa za 2025, nivo globalnog mira ponovo je pao – i to za 0,36 posto u odnosu na prošlu godinu. To je 13. pogoršanje u posljednjih 17 godina, a globalno gledano, 87 zemalja postale su manje mirne, dok ih je 74 zabilježilo poboljšanje.
Island ostaje najmirnija zemlja na svijetu, ispred Irske, Austrije, Novog Zelanda i Švajcarske. Najmirnija regija ostaje zapadna i centralna Evropa, dok su Bliski istok i Sjeverna Afrika (MENA) i dalje najnestabilnije.
Najmirnije regije
Zapadna i centralna Evropa ostaju najmirnija regija na svijetu, ali je u posljednjih godinu dana zabilježila pad mirnoće od 0,57 posto. Glavni razlog pogoršanja u regiji, navodi se u izvještaju, jest povećana militarizacija, odnosno rast vojnih budžeta i ulaganja u odbranu nakon početka rata u Ukrajini.
U toj regiji Island ostaje najmirnija zemlja na svijetu, dok je Francuska na samom dnu evropskog poretka zbog porasta političke nestabilnosti i visokog nivoa militarizacije.
Sukobi prelaze granice, a svijet se fragmentira
Dalje, u izvještaju se upozorava na “međunarodizaciju sukoba” – čak 78 zemalja učestvuje u oružanim sukobima izvan vlastitih granica. Ta pojava povezana je s rastućim geopolitičkim rivalstvima, jačanjem srednjih sila i opadanjem globalne saradnje.
Broj država koje imaju “značajan uticaj” u drugim zemljama porastao je na 34, dok ih je sedamdesetih bilo samo šest. Svijet, navodi se, ulazi u “doba globalne fragmentacije moći”, obilježeno suparništvom SAD, Kine i rastom regionalnih centara moći.
Militarizacija ponovno u porastu
Trend smanjenja militarizacije, koji je trajao gotovo dvije decenije, sada se preokrenuo – 106 zemalja pogoršalo je rezultat u tom području. Vojna potrošnja čini više od 74 % globalnih troškova povezanih s nasiljem, dok je ulaganje u mirovne misije i izgradnju mira palo na samo 0,52% vojnog proračuna. Broj mirovnih vojnika smanjen je za 42% u deset godina, dok se broj aktivnih sukoba kontinuirano povećava
