Prvi čovjek Vijeća Evrope poručio vlastima BiH: Reforme ostaju ključne, sprovesti ih prije izbora
"Daljnje reforme, uključujući ustavni okvir i izbore, ostaju ključne da bi svi građani mogli u potpunosti ostvariti svoja prava. To je posebno važno u svjetlu presude Sejdić i Finci, prije Općih izbora u oktobru"
Predstavljanje Akcionog plana Vijeća Evrope za Bosnu i Hercegovinu za period 2026 – 2029 označava novi korak u partnerstvu i podršci reformama na evropskom putu zemlje, poručio je generalni sekretar Vijeća Evrope Alain Berset, naglašavajući potrebu njihove konkretne provedbe, dok je ministar pravde BiH Davor Bunoza upozorio da ključni reformski zakoni i dalje čekaju usvajanje u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Berset, koji danas u Sarajevu učestvuje u predstavljanju Akcionog plana, naglasio je da njegovo pokretanje predstavlja važan novi korak u partnerstvu između BiH i Vijeća Evrope, podsjetivši da je naša zemlja postala članica ove međunarodne organizacije prije 24 godine.
Istakao je da Vijeće Evrope ostaje opredijeljeno pružanju podrške našoj zemlji na reformskom i evropskom putu.
Put reformi
“Taj put nije lak i zahtijeva opredijeljenost svih koji su u njega uključeni”, podvukao je, dodajući da pozdravlja napredak koji je ostvaren u BiH u raznim oblastima.
Također, pozdravio je i nedavno potpisivanje nekoliko konvencija Vijeća Europe, uključujući Konvenciju o vještačkoj inteligenciji, trgovini organima i Konvenciju za zaštitu profesije advokata.
Međutim, kazao je da, iako potpisivanje predstavlja važan korak, ono što sada mora uslijediti je ratifikacija te djelotvorno provođenje tih dokumenata.
Izazovi ostaju
“Istovremeno, jasno nam je da su pred nama i izazovi. Daljnje reforme, uključujući ustavni okvir i izbore, ostaju ključne da bi svi građani mogli u potpunosti ostvariti svoja prava. To je posebno važno u svjetlu presude Sejdić i Finci, prije Općih izbora u oktobru”, istakao je Barset.
Napomenuo je da Vijeće Evrope pokreće Akcioni plan koji će omogućiti fokus na aktuelna pitanja, naglašavajući da je to konkretan izraz opredijeljenosti za demokratsku sigurnost BiH i njenu evropsku budućnost.
Dodao je da će biti pružena podrška reformama u ključnim oblastima, uključujući ljudska prava i pravosuđe, ali i demokratsko upravljanje, jednakost, kao i suočavanje s novim izazovima poput vještačke inteligencije i zaštite okoliša.
Nastavak saradnje
“Ovo je važan nastavak saradnje između Vijeća Europe i BiH”, zaključio je generalni sekretar.
Medijima se obratio i ministar pravde BiH Davor Bunoza, koji je kazao da se fokus Akcionog plana većim dijelom odnosi na rad, rezultate, uspjehe, ali i neuspjehe prijedloga ovog ministarstva.
Također, naveo je da se jedan veći dio odnosi i na izborne reforme i provođenje odluka Evropskog suda za ljudska prava u grupi predmeta Sejdić-Finci, dok se drugi dio se odnosi na vladavinu prava, demokratiju te ljudska prava.
Podaci suda
“Ono što je meni vrlo zanimljivo u ovom Akcionom planu je činjenica da je napravljena usporedba da je u 2023. godini podnešeno ukupno 328 aplikacija protiv BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava te da je 326 proglašeno nedopuštenim, s tim da je jedna aplikacija u 2025. godini preinačena”, naveo je Bunoza.
To, kako je pojasnio, pokazuje da je samo jedna aplikacija bila osnovana, što ukazuje na dobar rad, prije svega, Ustavnog suda BiH.
“Također, u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije, gdje mnogi očekuju da vide puno bolje rezultate, u samom Akcionom planu navode se određeni uspjesi koje smo postigli, ali isto tako, i nedostaci”, dodao je.
Zakoni blokirani
Naglasio je da se još jednom ukazuje na potrebu usvajanja cjelokupnog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i zakona o sudu, odnosno dva preostala zakona za nastavak evropskog puta BiH.
“Ta dva zakona su zapravo zarobljena u Domu naroda”, istakao je Bunoza.
Stoga je ponovo pozvao sve poslanike da, ukoliko se zalažu za evropske integracije BiH, na narednoj sjednici Doma naroda kao prioritetne uvrste tačke koje nisu sporne, istakavši da nije svrsishodno da se, kao i prethodnih mjeseci, na dnevni red stavljaju pitanja za koja se unaprijed zna da neće biti kvoruma.
Generalni sekretar Vijeća Evrope, koje okuplja 46 država članica, boravi u zvaničnoj posjeti Bosni i Hercegovini 27. i 28. aprila.
Fokus.ba
